Potreba za sistemskim pristupima prevenciji problema mentalnog zdravlja dece i mladih

U periodu od 4. do 8. maja 2026. godine obeležava se Evropska nedelja mentalnog zdravlja, pod sloganom „Zajedno jači: dajmo prioritet mentalnom zdravlju“. Ovu inicijativu organizuje Mental Health Europe, s ciljem da se mentalno zdravlje postavi visoko na listu javnih politika širom Evrope.

Photo by Anna Tarazevich on Pexels.com

Ovogodišnja tema naglašava važnost zajedništva, otpornosti i sistemskog pristupa mentalnom zdravlju, posebno u kontekstu brzih društvenih promena. Tokom nedelje biće organizovani brojni događaji, uključujući i diskusije u Evropskom parlamentu o budućnosti sveobuhvatnog pristupa mentalnom zdravlju u EU, kao i teme poput mentalnog zdravlja mladih u digitalnom dobu, destigmatizacije i razvoja usluga u zajednici.

POINT fondacija prepoznaje neke od ovih prioriteta kao ključne i u svom radu, kroz razvoj programa primarne prevencije u osnovnim školama. Kroz interdisciplinarni pristup koji povezuje umetnost, edukaciju i mentalno zdravlje, razvijamo modele koji:

  • jačaju socio-emocionalne veštine dece,
  • podstiču razumevanje i prepoznavanje emocionalnih stanja,
  • doprinose smanjenju stigme i razvoju podržavajućeg školskog okruženja.

Verujemo da se samo kroz sinergijski pristup i angažman relevantnih aktera može dati adekvatan doprinos razvoju otpornosti kod dece i unapređenju njihovog mentalnog blagostanja.

Ova nedelja se u našem kontekstu odvija i u vremenu sećanja na godišnjicu tragičnih događaja u Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ i u Duboni, koji su duboko potresli društvo i otvorili važna pitanja o mentalnom zdravlju dece i mladih, prevenciji i ulozi obrazovnog sistema i zajednice. Upravo zato, potreba za sistemskim, dugoročnim i pažljivo osmišljenim pristupima prevenciji danas je važnija nego ikada.

Respect, drugari!

Juče smo s 20 učenika OŠ “Borislav Pekić” iz Beograda razgovarali o važnosti mentalnog zdravlja, s posebnim fokusom na poremećaje u ishrani. Zašto baš poremećaji u ishrani? Nažalost, statistika kaže da je jedan od njih – anoreksija – najsmrtonosnija od svih psihijatrijskih oboljenja, a uzrasna granica dece kod koje se ovi poremećaji razvijaju sve je niža i niža.

Kroz razgovor i interaktivne aktivnosti učenici su se upoznali sa značajem brige o mentalnom zdravlju, važnosti podrške, a takođe su informisani kome se mogu obratiti za pomoć kada se suočavaju sa teškoćama. „Respect, drugari“ proizašao je kao jedan od predloga poruke ohrabrenja da sa vršnjacima koji imaju problem treba pričati, ali takođe i osnaživanja samih sebe da ne oklevaju da zatraže pomoć u situacijama u kojima se osećaju preplavljenim.

U malim grupama učenici su diskutovali o situacijama koje mogu biti jedan od okidača nekom od poremećaja u ishrani, a koje i oni sami prepoznaju kao izazovne: vršnjački pritisci, ismevanje telesnog izgleda, pritisci na društvenim mrežama. Nakon grupnog rada, predstavili su svoje ideje – kome bi se sami obratili, kako bi prišli vršnjaku i na koji način bi mu pružili podršku. Radionica je završena nizom kreativnih predloga učenika o tome kako se teme mentalnog zdravlja na najbolji način mogu približiti njihovom uzrastu – kroz kvizove, animirane filmove, video igrice, predstave/psihodramu, muziku, video. Ovi uvidi biće dragoceni za dalji razvoj programa primarne prevencije o mentalnom zdravlju za učenike osnovnih škola, što je i bio osnovni cilj konsultativne radionice s decom.

Radionica je održana u prisustvu školskog pedagoga i psihologa, u okviru projekta “Od ideja do kreativnih praksi unapređenja mentalnog zdravlja adolescenata”, koji je podržan kroz program Pokretanje novih ideja i razvoj organizacija EU Resurs centra za civilno društvo u Srbiji.

Deca u Srbiji zaslužuju obrazovanje koje ih osnažuje

Svakog 24. januara se podsećamo da je obrazovanje globalni prioritet, ali naša je i dužnost i obaveza da svakodnevno skrećemo pažnju na njegovu važnost!

Ishodi učenja u Srbiji – gde se nalazimo i da li deci pružamo takav kvalitet obrazovanja koji podržava celoviti razvoj i ostvarivanje njihovih punih potencijala?

15-godišnjaci u našoj zemlji zaostaju od svetskog proseka – kako u matematičkoj i naučnoj, tako i u čitalačkoj pismenosti, sudeći po rezultatima PISA testova obavljenih do 2022. godine. U proteklih 10 godina, ishodi učenja dece kontinuirano su niži od svetskog proseka. Takva stagnacija ukazuje na potpuno odsustvo strateških promena, a enorman jaz koji se javlja u rezultatima učenika iz manje razvijenih sredina ukazuje i na veoma prisutnu socijalnu nejednakost u oblasti obrazovanja.

Bez hitne i temeljne reforme obrazovnog sistema, Srbija rizikuje da ostane daleko iza evropskih i globalnih tokova održivog napretka. Stoga je neophodno da se hitno posveti adekvatna pažnja na inovativne nastavne pristupe, kontinuiranu podršku prosvetnim radnicima i ulaganje u njihove kapacitete, i uvođenje instrumenata sistemskog praćenja realnih ishoda obrazovanja.

Deca u Srbiji zaslužuju obrazovni sistem koji im pruža jednake šanse, kvalitetno obrazovanje, snažne kompetencije za celoživotno učenje i konkurentne kvalifikacije. Država mora obezbediti okruženje koje podstiče kritičko mišljenje i celovit razvoj svakog deteta.

Ne zaboravimo – deca su deca samo danas, a njihovo sutra zavisi od onoga što im pružimo upravo sada!

Objavljen izveštaj o istraživanju kulture razvoja čitalačkih navika

Pilot istraživanjem kulture razvoja čitalačkih navika dece u porodici primarno smo nastojali da rasvetlimo modele i prakse razvijanja čitalačkih navika dece predškolskog uzrasta u porodici.


Jedan od ključnih zaključaka je da je čitanje i dalje široko raširen i veoma pristupačan vid kulturne participacije, kako dece, tako i roditelja. Majke su osobe koje najviše vremena provode čitajući s decom, ali nije zanemariva uloga koju imaju bake, kao i starija braća ili sestre. Učesnici ankete gotovo jednoglasno se slažu da čitanje zbližava roditelje i decu, što jeste jedan od velikih pokretača za obostrano učešće u čitanju. Takođe, roditelji uviđaju veliku važnost kako vlastite, tako i uloge obrazovnog sistema u sticanju čitalačkih navika dece.


Nedostatak vremena, hronično zdravstveno stanje dece, ali i vlastite navike – neke su od prepreka koje utiču na to da li i u kojoj meri se u porodici čita s decom i deci.

Izveštaj o istraživanju možete preuzeti ovde:

Nadamo se da ćemo ovom inicijativom da pruži doprinos daljem delovanju u domenu stvaranja čitalaštva i čitalačkih navika, kao jednog od preduslova za koncipiranje kompleksne i dugoročne strategije rada na jačanju funkcionalne čitalačke pismenosti dece i mladih, od najranijeg uzrasta.

Anketni upitnik: čitanje i deca

Fondacija POINT provodi istraživački projekat o razvoju čitalačkih navika dece predškolskog uzrasta. Ovo pilot istraživanje je prvo ovakvog tipa u Srbiji i provodi se putem onlajn ankete, namenjene roditeljima dece predškolskog uzrasta.

Ljubazno molimo da popunite anketni upitnik, koji se nalazi na linku: ČITANjE I DECA.

Za popunjavanje upitnika potrebno je manje od pet minuta, u potpunosti je anoniman, e-mail adrese se ne prikupljaju, a pojedinačni odgovori neće se objavljivati, niti se mogu povezati s osobom. Izveštaj o rezultatima istraživanja biće objavljen početkom januara 2025., na veb strani Fondacije.

Unapred se zahvaljujemo na izdvojenom vremenu,
tim POINT fondacije